Nacionalni spomenici

Naziv	Općina	Kratak opis
Graditeljska cjelina-Manastir Vozučica	Zavidovići	Sastoji se od manastira Crkve Sv.Trojice, kao i koliba i škole. Spomenik datira iz 16.vijeka.
Graditeljska cjelina-Stara džamija u selu Rujnica	Zavidovići	Spomenik čini džamija, harem sa mezarhem i levha iz 1923/24. godine
Stara drvena džamija u Miljevićima	Olovo	Prema podacima koji su dobijeni od strane IZ Olovo, džamija je sagrađena 1598. godine, ali konkretnih dokaza o tome nema. Ono što je izvjesno jeste to da je džamija obnavljana 1936. godine.
Nekropola sa stećcima na lokalitetu „Mramorje“ u selu Moguše	Olovo	Postanak i razvoj stećaka vezan je za razvoj opšteg društveno-ekonomskog razvoja feudalnog društva u srednjovjekovnoj bosanskoj državi. Najzastupljeniji oblici nadgrobnih spomenika na ovim nekropolama su sljemenjaci sa postoljem, koji su karakteristični po tome što se redovno sužavaju prema dnu.
Nekropola sa stećcima „Mramorje“ i starim nišanima u selu Lavšići	Olovo	Na lokalitetu se nalazi 46 stećaka (4 u formi ploče, 1 u formi sanduka i 41 u formi sljemenjaka). Spomenici su dobro obrađeni i srednje očuvani, položeni su u nizu od sjevera prema jugu i orijentirani u pravcu zapad – istok, sjever – jug i sjeverozapad – jugoistok.
Nekropola sa stećcima na lokalitetu „Navitak“ u selu Boganovići	Olovo	Među ukrasnim motivima najzastupljeniji su: spiralni zavoji – vidljivi na 43 spomenika, rozete na 35 spomenika i pleteno uže na 26 spomenika.
Zaštićeno područje Bakići, nekropole sa stećcima, nišanima, obeliskom i ostacima crkve Sveti Roko	Olovo	Bosanski kontekst pojave stećaka određen je naraslim ekonomskim snagama bosanskog feudalnog društva XIV. stoljeća, otvaranjem rudnika i urbanizacijom odnosno željom pojedinaca da vanjskim znakom na grobu afirmiraju svoj ugled i svoju moć
Graditeljska cjelina-drvena džamija u mjestu Solun	Olovo	Prema dokumentarnim dokazima (koji su izgubljeni) izvorna džamija je sagrađena 1546. godine, a natpisi na današnjem objektu ukazuju na to da je objekat adaptiran i ukrašavan u različitim periodima 19. stoljeća. Usmeni navodi potvrđuju da je džamija temeljito obnovljena 1935. godine.
Rimski most na rijeci Orlji	Olovo	Nalazi se na trasi starog rudarskog drumskog pravca koji je rudnike srebra i olova središnje Bosne (među kojima i Olovske rudnike) povezivao sa centralnom pravcem - tzv. Bosanskim drumom, koji se prostirao od Emone (Ljubljana) prolazio preko Lipljana (Ulpiana) i vodio do Skoplja (Scupi). Vrijeme izgradnje mosta nije poznato, ali se na osnovi same lokacije može izvesti zaključak da je most na ovom mjestu mogao postojati još u antičko vrijeme.
Crkva „Majke Božije“ u Olovu sa pokretnom imovinom	Olovo	Crkva Majke Božje u Olovu u kontekstu franjevačke tradicije predstavlja značajnu hodočasničku crkvu u Bosni i Hercegovini. Današnja crkva projektovana je od strane arhitekta Karla Paržika 1925.
Nekropola stećaka na lokalitetu „Mramor“ u naselju Musići	Olovo	Nacionalni spomenik čine grobovi i 80 stećaka (47 sljemenjaka s postoljem, četiri sanduka s postoljem, četiri sanduka, 17 ploča s postoljem i osam ploča).
Graditeljska cjelina „Stari grad Vranduk“	Zenica	Nacionalni spomenik čine: zidine starog grada sa objektima velike i male kule, objekt džamije i pokretni arheološki materijal iskopan na lokalitetu koji se čuva u Muzeju grada Zenice. U periodu od XIV. stoljeća do 1463. godine, Vranduk je banski, a zatim kraljevski grad koji je pripadao Kraljevoj zemlji. U to doba je bio i jedini utvrđeni grad u župi Brod.
Ploča sudije Gradeše	Zenica	Ploča je velikog sudije Gradeše pronađena u selu Podbrežju kod Zenice. Smještena je u arheološkom odjelu Muzeja grada Zenice u Zenici. Analizom je ustanovljeno da se radi o gornjoj polovini lijevog dovratka crkve mauzoleja sudije Gradeše i njegove žene, te da potječe sa kraja 12. stoljeća. Gradeša je bio veliki sudija za vrijeme vladavine bana Kulina. To je novi podatak o ustrojstvu sudske vlasti u spomenutome periodu.
Crkva Sv.Ilije sa župnim uredom	Zenica	Godine 1908., za potrebe župe sv.Ilija, Josip Vancaš projektovao je crkvu sv.Ilije uz župni dvor koji je izgrađen sa crkvom do 1910. godine. Crkva je građena u stilu secesije. Župni dvor je nastao iz male, pomoćne prizemne zgrade u kojoj su prvo bili smješteni redovnici a kasnije i radnici.Oko 1930. župni je dvor proširen i dobio je današnji izgled.
Sultan Ahmedova džamija sa Medresom	Zenica	Nema podataka o vremenu gradnje Sultan Ahmedove džamije. Pretpostavlja se da je ovo najstarija džamija u Zenici i da je napravljena na temeljima još starije džamije istog naziva iz XVI stoljeća. O tom događaju nije ostao sačuvan niti jedan pisani trag - tarih ili vakufnama ili sličan dokument. Pretpostavka je da se gradila iza 1675. godine.
Crkva rođenja presvete Bogorodice	Zenica	Radovi na izgradnji crkve su počeli 1883. uz blagoslov mitropolita Save Kosanovića. Objekat je završen na Malu Gospojinu (praznik Rođenja presvete Bogorodice) 1885., 8/21.09.
Stara džamija u Orahovici	Zenica	Objekat je smješten u selu Orahovica, zaselak Kovačevići, Općina Zenica. Lociran je izdvojeno od stabenog dijela naselja. Objekat se nalazi u sredini groblja značajne površine (i nadgrobnih spomenika-nišana značajne starosti a koji do sada nisu u cjelini istraženi). Teren na kojem se nalazi sam objekat je u blagom nagibu
Historijski spomenik zgrada Sinagoga	Zenica	Na područje Bosanskog pašaluka jevreji su došli sredinom XVI stoljeća (prvi podaci o jevrejima u sarajevu datiraju od 1557.) Doselili su se u Sarajevo a poslije takođe i u Travnik, Banja Luku i Mostar. Pretpostavlja se da je doseljavanje u Zenicu počelo pri kraju turskog perioda, između 1860 i 1878. Sa sigurnošću se zna da su jevreji u Zenicu došli iz Travnika i Sarajeva.
Graditeljska cjelina zgrada „Papirna“	Zenica	Fabrika Papira svečano otvorena 25. maja 1889. godine, zajedno sa Rudnikom mrkog uglja (otvorenim 1880. godine) i Željezarom Zenica (pokrenutom 1892. godine), bila je od velikog značaja za industrijalizaciju Bosne i Hecegovine, a tadašnjoj kasabi dala je snažan impuls za brz razvoj naselja i njegovu transformaciju u grad Zenicu.
Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Sejmanske džamije	Zenica	Sejmenska džamija je podignuta u periodu osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, ali tačno vremensko određenje ne postoji, jer nije sačuvan ni tarih niti vakufnama ili bilo kakav sličan dokument o njenoj gradnji. Postoji narodno vjerovanje da je objekat podigao neki sejmen ili janjičar u toku XVII stoljeća, po čemu je džamija i dobila ime.
Alibegova (Trzanska) džamija	Žepće	Građevinska cjelina se sastoji od džamije i harema-omanjeg mezaristana sa dvadesetak nišana
Džamija Kuršumlija	Maglaj	Sagrađena je 1560. godine. Trenutno se vrše aktivnosti u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika, da se objekat uvrsti u kategoriju objekata Svjetske baštine.
Graditeljska cjelina –Stari grad Maglaj	Maglaj	Tvrđava je nastala u XIV vijeku. Objekat se danas sastoji od predvorja, obora, kapi kule, tabije, bedema i sahat-kule.
Historijska građevina-Uzeirbegovića konak	Maglaj	Izgrađena je oko 1875. godine. Objekat ima 12 prostorija
Istorijska građevina –Crkva Sv.Ilije proroka	Maglaj	Crkva je sagrađena u periodu od 1906. do 1908. godine u duhu istoricizma. Jedna je od mnogih crkava sagrađenih krajem XIX i početkom XX vijeka od kojih je ralativno mali broj ostao sačuvan.
Historijsko područje - srednjevjekovni kraljevski grad Bobovac	Vareš	Stolno mjesto bosanskog bana Stjepana II Kotromanića koji je preduzeo prve korake na njegovoj izgradnji nešto prije polovine XIV vijeka, zatim bosanskih kraljeva od Tvrtka I do Tomaša, tj. do 1461. godine, Bobovac je bio ključ bosanskog kraljevstva.
Župna crkva u Varešu	Vareš	Ovaj objekat predstavlja najstariju očuvanu katoličku crkvu iz perioda prije Omer-paše, odnosno prije 1850. godine. Tačnih podataka o vremenu njene izgradnje nema. Neki je stavljaju u vrijeme bosanske samostalnosti, ali za to nema nikakvih čvrstih dokaza. Prema Kreševljakoviću, njena prva gradnja pada u prva desetljeća XVI stoljeća, svakako prije 1516. godine.
Arheološko područje - Dabravine sa ostacima iz brončanog doba i kasne antike	Vareš	Gradnja bazilike se može smjestiti u širi vremenski okvir, kraj 5. i prva polovina 6. stoljeća. Na jednom kamenom ulomku su pronađeni grafiti sa kasnoantičkim imenima MARC (cellinus) i BO (nosus - nifacius). Na ulomku pluteja je prikazan motiv križa sa dva jagnjeta, koji ne može biti stariji od posljednjih godina 5. stoljeća (D. Sergejevski, 1956., 39).
Istorijsko područje – Nekropole sa stećcima i starim nišanima u naselju Budoželje	Vareš	Naselje Budoželje (44°04'50.88" N, 18°20'17.14" E)(1) je udaljeno od Vareša oko 10 km vazdušne linije u pravcu jugoistoka. Na širem području naselja evidentirana su na četiri lokaliteta, nekropole sa stećcima i starim nišanima.
Crkva posvećena Pokrovu Presvete Bogorodice sa pokretnom imovinom	Vareš	Ova jednostavna crkva izgrađena u neobaroknom stilskom izrazu izgrađena u periodu od 1891. do 1894. godine, svojim položajem na obronku brda iznad grada ističe se kao značajan element u gradskom ambijentu. Ona je važan podsjetnik na historiju grada i predstavlja sveto mjesto, te je važna za identitet stanovništva... Jedna je od novih crkava sagrađenih u posljednjim godinama XIX vijeka, u periodu prosperiteta naselja koji je uvjetovala izgradnja talionice 1891. godine.
Historijsko područje – Kovačnice (majdani) u selu Očevlje	Vareš	Osnovni elementi majdana su: brana, vodojaža, visoki rezervoar (lađa), sistem žljebova (badnjevi), rotacione osovine sa kolima, te sama radionica majdana sa pojedinim radnim mjestima potrebnim za različite faze proizvodnje.
Graditeljska cjelina – Radničko naselje Majdan	Vareš	Nacionalni spomenik čini sedam stambenih objekata sa pripadajućim zelenim površinama.
Nekropola sa stećcima Stupni Do, historijsko područje	Vareš	*Podaci će biti objavljeni nakon objave u „Službenom glasniku BiH“
Arheološko područje – Kasnoantička bazilika na Crkvini	Breza	Nastanak bazilike (Breza II) na lokalitetu Crkvina okvirno se može datirati u 6. stoljeće, odnosno od 536. godine, kada su Panonija i Dalmacija pripale Istočnorimskom carstvu, a najkasnije do 614. godine kada je u ovim krajevima, s padom Salone, propala vlast Bizanta. Moguće je da je bazilika nastala u vrijeme vladavine Justinijana (527-565) ili nekog od njegovih neposrednih nasljednika (Bojanovski, Čelić, 1969, 23).
Stara džamija u Podgori	Breza	Inače, ovo je najstarija i najmanja podkupolna džamija u Bosni i Hercegovini. Nije poznata tačna godina izgradnje, kao ni ime onoga ko je izgradio. Kako je navedeno u dokumentima Zavoda za zaštitu kulturno-historijskih spomenika, izgrađena je prije otprilike 500 godina.
Arheološko područje Mile - Krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva	Visoko	Arheološko područje se sastoji od 4 graditeljske cjeline: Najstariji zid u jugoistočnom uglu naosa velike crkve i u okviru romaničke crkve, Romanička crkva podignuta iznad najstarijeg objekta, Starija gotička crkva koja se naslanjala na apsidu romaničke crkve i Mlađa ili velika gotička crkva.
Graditeljska cjelina - Tabačka (Tabhanska) džamija	Visoko	Nacionalni spomenik čini džamija sa mezarjem uz džamiju. Pretpostavlja se da je sagrađena u XVII vijeku u vrijeme ekspanzije tabačkog zanata u Visokom.
Historijsko područje-Stari grad Visoki	Visoko	Nacionalni spomenik čine ostaci Starog grada Visoki, arheološki materijal koji se nalazi na zemlji i pokretno naslijeđe. Prvi pisani spomenik o gradu Visoki potiče iz povelje bana Tvrtka, pisane 01.septembra 1355. godine.
Graditeljska cjelina-Crkva Sv.Prokopija	Visoko	Spomenik čini objekat crkve, crkvenog dvorišta, ogradnog zida, ulazne kapije, parohijskog doma i pokretnog naslijeđa koje čini 18 ikona.
Arheološko područje-Prahistorijsko naselje na lokalitetu Okolište u naseljima Okolište i Radinovići	Visoko	Neolitski tel sa naseljem iz neolitskog perioda. Arheološki lokalitet Okolište je otkriven 1966. godine. Naime, te je godine A. Benac izvršio manja sondažna istraživanja
Građevinska cjelina-Samostan Sv.Bonaventure	Visoko	Spomenik se sastoji od zgrade samostana sa gimnazijom i sjemeništem, pripadajuće crkve i pokretnog naslijeđa-zbirka slika starog majstora. Objekat su Franjevci izgradili u Visokom 1900. godine.
Graditeljska cjelina – Stara džamija sa haremom u Goduši kod Visokog	Visoko
Graditeljska cjelina - stari grad Tešanj	Tešanj	Prvi se put spominje u pismu-privilegiji pape Pija II od 23. marta 1461., a potom u povelji-darovnici od 18.septembra,1461.,posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića njegovom stricu Radivoju Kristiću.
Historijska građevina – Eminagića konak	Tešanj	Eminagića konak predstavlja jedan od najstarijih, a ujedno i najljepših objekata bosansko-osmanske stambene arhitekture Tešnja. Tačna godina njegove izgradnje nije utvrđena, mada se prema načinu zidanja, vrsti i kvaliteti vezivnog sredstva, odnosno ostalog upotrebljenog građevinskog materijala, kao i načinu obrade pojedinih konstruktivnih elemenata, pretpostavlja da je mogao nastati u prvoj polovici 19. stoljeća.
Graditeljska cjelina – Čaršijska (Gazi Ferhad-begova) džamija	Tešanj	Prema nekim izvorima, Čaršijska džamija je građena 1564. godine i njen osnivač, Ferhad-beg je od 1526. godine bio čifluk-sahibija grada Tešnja.
Historijski spomenik Zgrada muftijinog konaka	Tešanj	*Podaci će biti objavljeni nakon objave u „Službenom glasniku BiH“
Graditeljska cjelina - Džamija u Kraljevoj Sutjesci	Kakanj	O džamiji u Kraljevoj Sutjesci ima malo historijskih podataka. Nije sačuvana vakufnama osnivača, niti je sačuvan tarih sa hronogramom, a o objektu nema tačnih niti pouzdanih podataka o njegovom nastanku. Po narodnom predanju džamija potiče iz 1463. godine.
Graditeljska cjelina - Franjevački samostan i Crkva sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci, zajedno sa pokretnom imovinom u sastavu samostanskog muzeja	Kakanj	Samostan je bio podignut polovinom 14. stoljeća, u vrijeme osnivanja provincije Bosne Srebrene. U samostanu su sakupljani i čuvani najrazličitiji predmeti od kulturnog, historijskog i umjetničkog značaja. Tako samostan posjeduje vrijednu zbirku kasnorenesansnog i baroknog slikarstva: zbirku crkvenog posuđa, staru arhivsku građu među kojom se ističu najstarije matične knjige u Bosni i Hercegovini, te brojni pisani dokumenti, biblioteku samostana sa starijim i novijim izdanjima, brojnom i vrijednom periodikom, te najvećom zbirkom inkunabula čuvanih na jednom mjestu u Bosni (38), također, samostan posjeduje i vrijednu zbirku arheoloških spomenika.
Pokretno dobro - zbirka od 22 inkunabule, vlasništvo Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci	Kakanj	Inkunabule ili prvotisci su knjige tiskane do 1500. godine, dok se tiskarstvo nalazilo u zametku. Pretpostavlja se da u svijetu ima oko 40 000 ovakvih knjiga. U Bosni i Hercegovini ih je pedesetak, od čega se 29, dakle, više od polovine, čuva u Franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Uglavnom su to djela teološkog karaktera, među kojima ima važnih pisaca poput Augustina Aurelija (poznat kao sv. Augustin (354.- 430.), Antoniusa Andreaea, Leonardusa de Utina (oko 1400.), Nicolausa de Ausmoa (umro 1453.).
Arheološko područje – Vladarski dvor iz 14. i 15. stoljeća u Kraljevoj Sutjesci	Kakanj	Kraljevski dvor u Sutjesci je sagrađen u vrijeme bana Stjepana II Kotromanića, u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeća. Uz dvor se razvilo i manje varoško naselje, a podignut je i Franjevački samostan sa Crkvom sv. Ivana. U pisanim izvorima prvi put se spominje 28. decembra 1341. godine, kada se mletački rezbar Nikola obavezao ugovorom dubrovačkom knezu da će četiri godine raditi na dvoru bana Stjepana. Vjerovatno je radio na oba dvora u Sutjesci i Bobovcu (Fisković, 1955, 14).
Arheološko područje – Prahistorijsko neolitsko naselje Obre II na lokalitetu Gornje polje u naselju Obre	Kakanj	Zemaljski muzej je 1958. godine započeo sistematsko rekognosciranje terena i prikupljanje podataka za izradu arheološke karte Bosne i Hercegovine. Tim povodom 1961. godine izvršen je obilazak terena srednje Bosne od Kraljeve Sutjeske do Ćatića kod Kaknja, gdje je na lokalitetu Gornje polje u selu Obre evidentirano postojanje većeg neolitskog naselja.
Historijska građevina – Kuća Ive Duspera u Kraljevoj Sutjesci	Kakanj	Kuća Ive Duspera po vremenu nastanka i po lokaciji pripada tipu tradicionalne kuće iz osmanskog perioda. Izgrađena je od lokalnog materijala, kamena, drveta i ćerpiča. Kuća je rad domaćih majstora. Sastoji se od prizemlja, prvog kata i tavanske prostorije. Natkrivena je visokim strmim četverovodnim krovom pokrivenim šindrom. Sa sjeverne strane, na nivou tavanske etaže, iz ravni krova izlazi veranda drvene konstrukcije natkrivena posebnim krovom.
Historijski spomenik – Kula hadži Muhamed-bega, zgrada poznata i kao "Turski sud" u Ribnici	Kakanj
Historijsko područje – Glavica u Bilješevu	Kakanj	Nacionalni spomenik predstavlja arheološki lokalitet Glavica, dva stećka, Crkva svetog Jovana Krstitelja, groblje i zgrada Srpske osnovne škole i predstavlja jedinstven kompleks koji pruža dokaze o historijskom kontinuitetu značajne graditeljsko-arheološke cjeline. Na ovom lokalitetu nalazila se nekropola sa 25 stećaka, koji su upotrijebljeni za gradnju crkve.